Zašto se vrši etaloniranje?
Merila u redovnoj eksloataciji su podvrgnuta kontinualnom naprezanju, habanju i raznim štetnim uticajima (promene vlažnosti, promene temperature, abrazivni i korozivni agensi), te zbog toga dolazi do odstupanja vrednosti merene veličine u odnosu na zadatu, u manjoj ili većoj meri.
Takođe, često dolazi do sistemskog pomeranja birača merene veličine (mehanizam birača vrednosti zapremine, birača talasnih dužina i sl.), zatim zamor materijala merne ćelije kod merila mase i sličnih promena koje takođe unose sistemsku grešku pri merenju određene veličine. Tačan iznos ovih odstupanja se utvrđuje procesom etaloniranja merila uz pripisanu mernu nesigurnost kao zbir svih utičućih faktora merenja. Takođe, kao atributivni rezultat nakon dobijenih rezultata merenja, korisniku merila se može izdati izjava o zadovoljavanju poznate specifikacije, odnosno pojedinih zahteva i odgovarajućih standarda. Ova izjava predstavlja opisni rezultat poređenja dobijenih rezultata merenja uz uračunatu mernu nesigurnost sa tolerantnim opsegom vrednosti koje je proizvođač specificirao za određeno merilo - etalonirani uzorak.
Twitter
Digg
Del.icio.us
Slashdot
Furl
Yahoo
Technorati
Googlize this
Blinklist
Facebook
Wikio



